Ka administraciji bez suvišnih papira

Beograd, 1. februar 2018. – Početak projekta „Ka administraciji bez suvišnih papira“ danas je ozvaničen sastankom svih učesnika u Palati Srbija. Na skupu je ocenjeno da Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u e-poslovanju, usvojen u oktobru prošle godine, predstavlja odličan okvir za razvoj efikasne komunikacije između države, građana i privrede. Tom prilikom najavljeno je da će nacrti podzakonskih akata za ovaj propis biti pripremljeni do kraja aprila.

„Implementacija ovog Zakona omogućiće bržu i efikasniju komunikaciju javne uprave sa građanima i privredom elektronskim putem, čime će se postići smanjenje troškova i ušteda vremena. Očekujemo i da će, usled zakonskih rešenja koji se tiču usluga od poverenja, a posebno usluge elektronskog potpisa u klaudu, doći do masovnijeg korišćenja elektronskog potpisa čija će upotreba biti znatno olakšana. S druge strane, usluga elektronskog čuvanja u velikoj meri će umanjiti troškove čuvanja papirne dokumentacije“, istakla je pomoćnik ministra za elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Irini Reljin.

Država nepotrebno čuva više od 90% dokumentacije trajno i na papiru

Oko 80% informacija državne institucije i privreda širom sveta i dalje čuvaju na papiru, a u Srbiji i više od 90%. Obaveza arhiviranja papirne dokumentacije u našoj zemlji propisana je u periodu od dve do 70 godina ili trajno, što nameće velike troškove. Samo u Agenciji za privredne registre na upravljanje i čuvanje papirologije se potroši milion evra godišnje dok je dužina polica te institucije već premašila 30 kilometara. – Čuvanje dokumenata u papirnom obliku usporava proces odlučivanja što dovodi do toga da privreda i građani ne mogu da ostvare svoja prava blagovremeno i efikasno. Zbog toga je vlada Ujedinjenog Kraljevstva putem Fonda za dobru upravu podržala projekat „Ka administraciji bez suvišnih papira“ koji će pomoći državnim organima i privredi Srbije da se preusmere ka elektronskom poslovanju – izjavila je zamenica ambasadora Velike Britanije Trejsi Galager povodom početka realizacije projekta.

Projekat sprovode NALED, Centar za evropske politike i kompanija Pricewaterhouse Coopers i biće zaduženi za podršku Ministarstvu trgovine, turizma i telekumunikacija i Ministarstvu kulture i informisanje, pri izradi osam podzakonskih akata koji će detaljnije urediti sistem arhiviranja e-dokumenata. Jedan od važnih zadataka jeste i izmena Uredbe o kategorijama registraturskog materijala s rokovima čuvanja, koja je stara punih 25 godina i propisuje da se čak 1.117 od 1.202 (92,9%) vrste dokumenata u državnim organima čuva trajno, što bi trebalo značajno smanjiti.

Ključni korisnici projekta i učesnici u realizaciji biće Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Ministarstvo kulture i informisanja u čijem su resoru propisi koji uređuju ovu oblast, ali će efekti biti vidljivi za sve institucije, građane i privredu jer je regulisanje e-arhiviranja preduslov za masovni razvoj e-servisa i unapređenje poslovnog ambijenta.

– Troškovi privrede zbog obaveze čuvanja poslovne dokumentacije na papiru još su veći nego u slučaju državnih organa. Banka srednje veličine godišnje proizvede 11 miliona papira, a manji trgovinski lanac potroši i do 150.000 evra na tonere, papir, štampu i zakup magacina i sigurni smo da će e-poslovanje uštedeti stotine miliona evra. Još važnije, napraviće veliku promenu u radu institucija jer će omogućiti lakše pronalaženje i korišćenje podataka na osnovu kojih će bolje planirati javne politike – kaže Dragana Ilić, koordinator Saveza za e-upravu NALED-a.

Izradu podzakonskih akata pratiće i analiza kapaciteta institucija javne uprave i Arhiva Srbije (u kojem završi 30% dokumenta po isteku perioda obaveznog čuvanja u organima) da pređu na upotrebu e-dokumenata, izrada preporuka za unapređenje njihovih IT sistema, kao i obuke službenika. Takođe, biće testiran model prevođenja papirnih dokumenata u elektronsku formu kod notara koji će garantovati da i u novom obliku imaju istu vrednost i važnost.